Jasna
Koteska:
Niče u javnoj biblioteci
Published
in: Sarajevske sveske, Sarajevo, No.8-9,
2005, p. 75-86.
Translated from
Macedonian into Serbian by Nenad Vujadinović
Click on the pictures below to read the text.
[Update 10 July 2014]
Text was re-published by the journal Ars, Cetinje,
Montenegro, No. 1/2, 2014.
Information about the issue available on this link.
The text will soon be available on the link of OKF-Cetinje
website here.
Objavljen je novi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena
pitanja Ars. Ovaj broj časopisa Ars priredila je
Aleksandra Nikčević-Batrićević, a tema broja sadržana je u podnaslovu
„Kanon/Kanoni, i kako se o njima može pisati”.
U ovom broju Arsa, objavljeni su tekstovi domaćih i
inostranih književnih teoretičara, filozofa, istoričara i autora poput
Borislava Jovanovića, Ernę Kulcsár Szabó u prevodu Kristine Katalinić,
zatim tekst Envera Kazaza pod naslovom „Neprijatelj ili susjed u kući”
(Ideološke pozadine kanonizacije u bosanskohercegovačkoj interliterarnoj
zajednici), Jasna Koteska je pisala o kanonu i nekoliko makedonskih primjera u
tekstu „Niče u javnoj biblioteci”, Dubravka Ugrešić o ženskom kanonu, a u
prevodu Sanje Ćetković objavljen je tekst Harolda Bluma „Semjuel Džonson –
kanonski kritičar” i „Borhes, Neruda i Pesoa – hispanoportuglaski Vitmen”.
"Etimologija riječi kanon dolazi iz grčkog jezika i znači linija
koja mjeri, pravilo. To znači da, prije nego što nešto postane kanon, postoji
nešto drugo uz pomoć čega to treba da se izmjeri, s čim treba da se uporedi,
što treba da se procijeni – a ono što preovlada postaće pravilo. To nešto, što
stoji s druge strane djela, to je radnik najstarije oblasti književnog
proučavanja – istoričar književnosti. Njegov gotov proizvod je kanon, kao lista
veličina. Primjenom fine funkcije mjerljivosti, poređenjem, linijom koja
razgraničava, on govori o tome kako dva djela stoje kad se uporede jedno s
drugim. To je skalibilna funkcija, a ponekad nevidljive decimale određuju
krajnji izgled kanona. Linija koja mjeri je varljiva, a da bi osigurala svoj
legitimitet, ona se koristi jednim od triju modela književne istorije, koje je
Cvetan Todorov nazvao modelima biljke, kaleidoskopa i ,,dana i noći”."
Jasna
Koteska
|
Niče, p 75. |
|
Niče, p 76. |
|
Niče, p 77. |
|
Niče, p 78. |
|
Niče, p 79. |
|
Niče, p 80. |
|
Niče, p 81. |
|
Niče, p 82. |
|
Niče, p 83. |
|
Niče, p 84. |
|
Niče, p 85. |
|
Niče, p 86. |
Post a Comment